Svetski dan borbe protiv dijabetesa: Ovo su najveći mitovi u koje i dalje verujemo


Svake godine 14. novembra se obeležava Svetski dan borbe protiv dijabetesa – datum koji podseća na to koliko je važno rano prepoznavanje, pravilno lečenje i jasno razumevanje ove bolesti. Uprkos tome što se o dijabetesu mnogo govori, i dalje postoji čitav niz mitova koji se prenose godinama, najčešće iz neznanja ili straha. U nastavku vam otkrivamo one najučestalije u koje i sami ponekad verujemo.
Mitovi o dijabetesu
Takve zablude mogu biti štetne, jer ljude odvode od adekvatne brige o sebi, stvaraju stigmu i potkopavaju poverenje u medicinske preporuke. Zato je važno razdvojiti činjenice od pogrešnih uverenja i osvetliti šta dijabetes zaista jeste – hronično stanje koje se može uspešno kontrolisati uz pravilnu terapiju, ishranu i životne navike.
Mit 1: Dijabetes nastaje zbog previše slatkiša
Jedan od najrasprostranjenijih mitova jeste da isključivo preterivanje sa šećerom dovodi do dijabetesa. Istina je da nijedan pojedinačan faktor ne izaziva ovu bolest. Kod dijabetesa tipa 1 reč je o autoimunom procesu, dok kod dijabetesa tipa 2 važnu ulogu igraju genetika, telesna težina, fizička aktivnost i celokupni stil života. Preterivanje u slatkišima može doprineti gojenju, što povećava rizik, ali nije direktan uzrok.
Mit 2: Samo gojazni ljudi imaju dijabetes
Iako gojaznost jeste faktor rizika, dijabetes se može javiti kod ljudi svih telesnih konstitucija. Mnogi potpuno zdrave težine mogu razviti dijabetes tipa 2, naročito ako imaju genetsku predispoziciju. S druge strane, postoje i gojazne osobe koje ga nikada neće dobiti. Telesna težina je samo jedan deo mnogo šire slike.
Mit 3: Dijabetičari ne smeju jesti ugljene hidrate
Ugljeni hidrati nisu neprijatelj – oni su osnovni izvor energije. Poenta nije u potpunom izbegavanju, već u pravilnom odabiru i raspodeli tokom dana. Hrana bogata vlaknima, integralne žitarice i pravilne porcije pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera. Dijabetičari mogu uživati u raznovrsnoj ishrani, ali uz medicinski vođen plan.
Mit 4: Ako se dobro osećate, nema potrebe za kontrolom šećera
Dijabetes je podmukao – može napredovati bez ikakvih simptoma. Mnogi se osećaju sasvim dobro dok im šećer zapravo već dugo skače izvan granica. Redovne kontrole su ključne, bez obzira na subjektivan osećaj.


Mit 5: Dijabetes se uvek jasno prepoznaje
Simptomi poput umora, žeđi ili učestalog mokrenja mogu biti blagi ili potpuno odsutni, što dovodi do kasne dijagnoze. Upravo zato se preporučuje povremeno testiranje, posebno osobama koje imaju faktore rizika ili porodičnu istoriju bolesti.
Mit 6: Insulin je znak da je bolest izmakla kontroli
Mnogi ljudi smatraju da je propisivanje insulina loš znak. Istina je suprotna – insulin je efikasna terapija koja omogućava odličnu regulaciju šećera. Njegovo uvođenje ne znači da ste zakasnili, već da se vaša terapija prilagođava potrebama organizma.
Razbijanje ovih mitova ključno je za bolju brigu o osobama sa dijabetesom, ali i za prevenciju koju svi možemo primenjivati. Svetski dan dijabetesa je zato idealna prilika da osvežimo znanje, podignemo svest i podsetimo se: informisanost je jedna od najjačih alatki u borbi protiv bolesti.
Foto: cottonbro studio / Pexels, Instagram / @zavertailo.kyiv,




