Sloboda, čoveče! Za sve nas rođene devedesetih sam pomen Lastova priziva sliku Nikole Koja i Dragana Maksimovića na pustoj plaži, usred Jadrana. Lastovo je još tada postalo sinonim za beg od svega, jedinstveno, nedirnuto mesto na kome zaista možete duboko da udahnete. Ovo neobično ostrvo usred Jadrana, nalazi se na samo 14 kilometara od Korčule, ali se do njega trajektom putuje gotovo četiri sata. Ne pitajte nas da li vredi. Vredi, svakog minuta.
Lastovo, ostrvo sa koga su zvezde nadohvat ruke
Lastovo nije veliko, dugo je svega 10 kilometara, a široko (u najširem svom delu) ni šest. A na tih četrdesetak kvadratnih kilometara živi svega 800 stanovnika. Ali, ovo čarobno ostrvo jedno je od svetlosno najmanje zagađenih mesta na svetu. Noću možete bukvalno da brojite zvezde i čini vam se da su tu, nadohvat ruke. Zbog toga meštani svoje Lastovo nazivaju otokom kristalnih zvijezda. Legenda kaže da smo ga tako mogli zvati mi, da je ovo čudno ostrvo moglo biti naše more, samo da ga raški knez Stevan nije prodao Dubrovniku. Ah, da je znao… Paganski Srbi, Vizantijci, Mleci, Habzburzi, pa čak i Francuzi vladali su ovim ostrvom i ostavili za sobom upečatljiv trag. Zato Lastovo, iako malo, ima bogatu istoriju. U uvali Ublima na jugozapadnoj strani ostrva postoji arheološko nalazište koje datira iz doba Rima, a na celom ostrvu možete videti mnogobrojne crkvice od kojih je najstarija ona iz 11 veka, Crkva Svetog Luke. Lastovo je svoju kulturu sačuvalo i kroz Lastovski poklad, karneval koji se već 500 godina odigrava upravo na ovom mestu i proglašen je za hrvatsko nematerijalno dobro.
Kristalno čisto more i skrivene uvale
More na Lastovu kristalno je čisto, bistre zelenkasto-plave boje. Lastovske su plaže većinom divlje, prirodno kamenite i stenovite, ali nekoliko ih je pošljunčeno i prilagođeno turistima. Ipak, ono što donosi pravu draž u Lastovu su skrivene uvale pod gustom borovom šumom. Plaža Dragovoda i uvala Perna morale bi se naći na vašoj turističkoj check listi. Baš kao i Pasadur i Zaklopatica, dva od ukupno šest naselja koliko ih se ukupno nalazi na ovom ostrvu. Najveća i najznačajnija su Lastovo i Ubli, ali pravi užitak je posetiti preostale zaseoke u kojima meštani i dalje žive autohtonim ostrvskim životom.
Neodoljiva priroda ostrva Lastovo
Kada se nalazite na Lastovu, nalazite se u zaštićenom Parku prirode. Pučina, sunce i noćna vlaga iznedrili su 810 biljnih i životinjskih vrsta. Okruženo je sa preko 20 ostrvaca i rtova i još uvek čuva svoje šume – čak 70 odsto ostrva je pošumljeno. Na stranu svi ti visoki i predivni četinari, ono što oduševljava lepotom je planika: neverovatno drvo sa jarkim okruglim plodovima. Ovo usamljeno ostrvo dom je za 37 ugroženih životinjskih vrsta, pa i sredozemnog galeba koji se ovde gnezdi i dočekuje ptiće. Ove životinjice, a pre svega ugroženi šišmiši, izuzetno vole da se sakrivaju po pećinama Lastova. Rača špilja nije samo njihov dom, već i arheološko nalazište u kome možete videti tragove praistorijskog života. Nije strmo, ali obavezno ponesite lampu i obuću koja se ne kliže!
Svetionici Lastova
Lastovo se ponosi i svojim svetionicima, a gostima je omogućeno da u njima iznajme apartmane. Zamislite takav odmor: letovanje u svetioniku! Svetionik Struga se nalazi u Skrivenoj Luci. Udaljen je 7 km od naselja Lastovo, a datira još iz 1839. godine. Njegova 20 metara visoka valjkasta kula nalazi se na visini od 104 metra i često izgleda usamljeno, pre svega zato što se nalazi na rubu litice, pa kao da uranja u more i plavetnilo. Ovaj posmenik u međuvremenu je pretvoren u četiri turistička apartmana. Boravak je moguć i u nešto malo mlađem svetioniku Sušac koji se nalazi na najvišem mestu južne strane ostrva. Put do ovog svetionika je izuzetno strm, a njegove litice se obrušavaju u duboko i bistro more koje nakon bure ima prozirnost i do tridesetak metara dubine. Samo zamislite takav pogled za dobro jutro!
Na Lastovu morate probati Plavac mali
Osim prirodnog i kulturnog bogatstva, očekuje vas i raznolika gastronomska ponuda: od srdela na ražnju, čumula, brodeta do krokanta, a sve to uz čašu domaćeg vina i rakije.Vino, maslinovo ulje i lekovito bilje su tri stvari koje morate probati dok ste u Lastovu. Rukatac je autohtona bela vinska sorta s otoka Lastova u Primorskoj Hrvatskoj, poznata i kao maraština. Grozdovi podsećaju na ruku, a sorta potiče iz antičkih vremena. DNK testovi su potvrdili da je rukatac u stvari iz roda Malvasia. Ovo vino najbolje se pije ohlađeno uz ribu, morske plodove i belo meso. Plavac mali je autohtona crvena sorta s područja Dalmacije, posebno s Pelješca, Hvara i Lastova i omiljeno je vino meštana.
Foto: Shutterstock