Probiotici: Šta treba da znamo ako ih koristimo

U poslednjih nekoliko godina, sve je više istraživanja koja ispituju povezanost crevne mikrobiote i zdravlja. Kako se znanje iz ove oblasti povećava, tako se povećava i broj ljudi koji koriste probiotike da bi poboljšali svoje zdravlje. Međutim, koliko zaista poznajemo razlike između probiotika i njihovog uticaja na zdravlje?

Na ovu temu razgovarali smo sa međunarodnim stručnjakom koji ima više od 30 godina iskustva u oblasti istraživanja probiotika. Doktorirao je radom u oblasti genetike kvasnice Saccharomyces cerevisiae, a nakon toga uradio i dva postdoktorata na međunarodnom institutu za genetsko inženjersvo i biotehnologiju u Trstu.

Od februara ove godine, dr. sci. Krešimir Gjuračić je na poziciji naučnog direktora u Probiotic Excellence Center AbelaPharm.

Šta je zapravo crevna mikrobiota?

Naša crijeva sadržavaju veliku količinu bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koje jednim imenom nazivamo mikrobiota. Ona ima važnu ulogu u normalnom funkcioniranju našeg organizma. Ukoliko dođe do poremećaja njenog sastava, odnosno poremećaja ravnoteže, naše zdravlje može biti teško ugroženo i dovesti do patologija kao što su zapaljenske bolesti crijeva, autizam, multipna skleroza, gojaznost, diabetes i dr.

Zbog čega je poslednjih godina interesovanje za ovu oblast poraslo? Svjedoci smo niza znanstvenih radova koji su rezultirali uspjelim pokušajima normalizacije crijevne mikrobiote i povezano s time poboljšanjem ljudskog zdravlja, ponajviše upotrebom probiotičnih preparata. To je razlog zbog kog se svakodnevno povećava interes za ovo područje znanstvenih istraživanja.

Nisu svi probiotici isti. Kvalitet jednog probiotika se procenjuje na osnovu nivoa dokaza o kvaliteti sirovina, otpornosti na različite uslove kao što su temperatura, kisela sredina želuca, tolerancija na žučne kiseline i antibakterijska/antifungalna aktivnost.

Važno je napomenuti da nisu svi probiotici efikasni za isti problem. Na primer, za dijareju uzrokovanu antibioticima, preporučuju se probiotici koji sadrže sojeve kao što su Lactobacillus rhamnosus GG ili Saccharomyces boulardii. Dok kod tegoba sindroma iritabilnog creva, može pomoći recimo Lactobacillus plantarum, za koji se pokazalo da može biti koristan u smanjenju tegoba kao što su nadutost, gasovi, grčevi u stomaku.

Znači ako probiotik biramo prema problemu koji nas muči, nećemo pogrešiti?

To je samo jedna od važnih karakteristika, ali tu se priča ne završava. Da bi probiotici bili efikasni i ostvarili pozitivan učinak na zdravlje, zna se i da moraju preživeti prolazak kroz kiselu sredinu želuca. Sa kolegama iz biotehnološke kompanije ACIESBio ispitivali smo otpornost dva soja Lactobacillus plantaruma na kiselu sredinu i stres izazvan visokim pH vrednostima. Istraživanje je pokazalo da oba soja odlično preživljavaju visoke pH vrednosti, ali je jedan bio superiorniji. Zato je važno znati da su pri izboru probiotskih preparata vazni brojni faktori poput toga koju probiotsku kulturu sadrzi, kakva je njena stabilnosti, efikasnost itd.

Više od polovine probiotika ima nizak kvalitet – Istraživanja tržišta su pokazala da više od polovine probiotika koji sadrže kvasnicu S.boulardii nemaju zadovoljavajući kvalitet i očekivanu probiotičku aktivnost. Uzrok je loša stabilnost probiotskih ćelija u ovim proizvodima. Probiotici su živi organizmi osetljivi na uslove spoljašnje sredine – temperaturu, vlažnost, kiseonik. Ako nisu dovoljno otporni broj probiotskih ćelija u proizvodu se vremenom smanjuje, a samim ti se smanjuje i njihova efikasnost.

Kada pogledate pakovanja različitih proizvođača, videćete da pojedina deklarišu isključivo broj probiotskih kultura u trenutku proizvodnje. Kod ovakvih proizvoda ne možete znati šta se dešava ukoliko probiotik popijete nakon nekoliko meseci od kada je proizveden. Zato je važno da proizvođači garantuju broj bakterija na kraju roka upotrebe, jer jedino tako možete biti sigurni da ćete dobiti punu dozu korisnih bakterija, bez obzira na to koliko dugo je proizvod bio na polici.

Do sada se uglavnom ispitivao uticaj crevne mikrobiote na zdravlje sistema organa za varenje. Šta mislite o najnovijim istraživanjima, koja su po Vašem mišljenju najzanimljivija ili najviše obećavaju?

Osim crijevne mikrobiote u posljednje vrijeme velika pažnja se daje i mikrobioti prisutnoj na našoj koži kao najvećem organu našeg tijela. Buduća istraživanja mogla bi dovesti do terapeutskih pristupa za riješavanje patologija kao što su akne, atopički dermatitis i psorijaza.

Prošli mjesec je publicirano još jedno od zanimljivih otkrića u kojem je pokazano da Saccharomyces boulardii (Bulardi) pozitivno djeluje na smanjenje osteoporoze kod osoba koje boluju od zapaljenskih bolesti creva.

Vjerujem da je samo pitanje vremena kada će slična istraživanja povezati neravnotežu mikrobiote sa nizom drugih patologija i dovesti do otkrivanja slijedeće generacije probiotičkih sojeva, koji će biti prilagođeni individualnim potrebama.