
Neredovan ciklus: Kada je to normalno, a kada znak za uzbunu?

Mnoge žene imaju neredovan ciklus. Povremena odstupanja u ciklusu mogu biti sasvim normalna, ali postoje i situacije kada neredovne menstruacije ukazuju na probleme sa zdravljem. Objasnićemo kada nema razloga za brigu, a kada je ipak potrebno posetiti lekara.
Redovan menstrualni ciklus u proseku traje oko 28 dana, iako se kao normalan smatra opseg od 21 do 35 dana. Menstruacija obično traje od 3 do 7 dana. Povremena odstupanja od nekoliko dana nisu razlog za zabrinutost, sve dok se ne dešavaju često.
Zašto nastaje nerevodan ciklus?
Postoji više faktora koji mogu uticati na pravilnost menstruacije.
Godine
U pubertetu je sasvim normalno da menstruacija bude neredovna. Uzrok tome su hormonske promene koje tek uspostavljaju ravnotežu u organizmu. Ciklus može varirati po dužini, a često se dešava da ovulacija uopšte ne nastupi. To se najčešće događa kod devojčica koje su tek dobile prvu menstruaciju.
U perimenopauzi (periodu pred menopauzu), žene takođe mogu primetiti promene u trajanju i pravilnosti ciklusa, što je prirodan proces usled smanjene proizvodnje hormona.
Stres
Psihičko opterećenje, emocionalni stres i napetost mogu izazvati kašnjenje menstruacije ili njen raniji dolazak. Ako je ciklus poremećen zbog privremenog stresa, najčešće se normalizuje sam od sebe kada stres prođe.
Nerecodan ciklus kao posledica promena telesne težine
Naglo mršavljenje ili gojenje može poremetiti ciklus. Masno tkivo učestvuje u hormonskoj ravnoteži, pa njegov nagli gubitak telo doživljava kao stres i može privremeno zaustaviti ovulaciju. S druge strane, naglo povećanje telesne mase može izazvati hormonski disbalans i nepravilnosti u ciklusu.
Intenzivna fizička aktivnost
Preterano vežbanje, posebno kada je udruženo s nedovoljnom ishranom, može dovesti do amenoreje (izostanka menstruacije). Ovo se najčešće dešava kod profesionalnih sportistkinja, ali i rekreativke koje često i naporno treniraju mogu imati iste probleme. Telo tada štedi energiju, pa obustavlja funkcije koje nisu prioritetne – poput reprodukcije.
Promena okruženja ili klime
Putovanja preko vremenskih zona, promena klime ili čak sezonske promene mogu privremeno poremetiti ciklus. Organizam se prilagođava novim uslovima i, nakon određene aklimatizacije, ciklus se uglavnom vraća u normalu.
Upotreba lekova i neredovan ciklus
Neki lekovi, naročito hormonski kontraceptivi, mogu uticati na ritam menstruacije. Nakon prestanka korišćenja oralnih kontraceptiva, može doći do privremenog zastoja dok se telo ne prilagodi novom hormonskom balansu. Takođe, lekovi poput antidepresiva ili terapije za štitnu žlezdu mogu izazvati neredovnosti.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Kada je kašnjenje menstruacije znak za uzbunu?
Hormonski poremećaji
Problemi sa štitnom žlezdom, nadbubrežnim žlezdama ili jajnicima mogu uticati na pravilnost ciklusa.
Na primer, hipotireoza (usporen rad štitne žlezde) može izazvati obilne i produžene menstruacije, dok hipertireoza (ubrzan rad) često vodi ka slabim i retkim krvarenjima. Disbalans hormona koje luče nadbubrežne žlezde, poput kortizola, takođe može poremetiti ciklus.
Policistični jajnici (PCOS)
Ovo endokrino oboljenje karakteriše se izostankom ovulacije i hormonskim disbalansom. Tipični simptomi uključuju neredovne menstruacije, pojačanu maljavost, akne, probleme sa kožom, povećanje telesne težine i teškoće pri mršavljenju.
Infekcije reproduktivnih organa i neredovan ciklus
Upale kao što su vaginitis ili endometritis mogu dovesti do poremećaja ciklusa. Prateći simptomi uključuju bol u donjem stomaku, neuobičajene ili neprijatne vaginalne izlive i povišenu temperaturu. U slučaju pojave ovih simptoma, važno je obratiti se lekaru.
Kada se obratiti lekaru?
Kada menstruacija izostane tri meseca zaredom.
Ako su razmaci između ciklusa kraći od 21 dan ili duži od 35 dana.
Ako su menstruacije preobilne, oskudne ili traju neuobičajeno dugo.
Ako su menstruacije bolne, uz slabost, vrtoglavicu ili mučninu.
Ako se jave neuobičajeni mirisi ili izlučevine.
Neredovan ciklus- Dijagnostika i lečenje
Ukoliko postoje sumnje na neki poremećaj, lekar će predložiti sledeće korake:
Laboratorijske analize hormona u krvi
Ultrazvuk male karlice
Pregled kod endokrinologa (ako je potrebno)
Terapija se određuje individualno i može uključivati promene u načinu života, lekove ili, u ređim slučajevima, hiruršku intervenciju.