Šta biste pomislili kada bismo vam rekli da vas vaša aplikacija za brojanje koraka možda vas vara? Da, ta magična brojka od 10 hiljada koraka dnevno, koja se godinama promoviše kao zlatni standard fizičke aktivnosti, zapravo ne potiče iz naučnih studija niti iz preporuka lekara. Iako danas deluje kao neoborivo pravilo, ova cifra nastala je sasvim slučajno – kao rezultat marketinške kampanje u Japanu tokom 1960-ih. Naime, uoči Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, japanska kompanija Yamasa lansirala je prvi pedometar pod nazivom Manpo-kei, što u prevodu znači merač 10 hiljada koraka. Inspiraciju za brojku našli su u znaku koji podseća na čoveka koji hoda, a 10 hiljada je jednostavno zvučan i lako pamtljiv broj. Iako u to vreme nije postojalo čvrsto naučno uporište za ovu preporuku, ideja se brzo proširila i prihvatila kao univerzalna istina. Da se razumemo odmah u startu: ta brojka nije ni pogrešna ali ni sasvim tačna – ali jeste proizvoljna. Srećom, najnovija istraživanja pružaju preciznije smernice i pokazuju da nije nužno hodati baš 10.000 koraka dnevno da biste očuvali zdravlje – često je i znatno manji broj koraka sasvim dovoljan.
Koliko koraka dnevno treba zapravo da napravimo?
Novo veliko istraživanje pokazalo je da je broj od 7 hiljada koraka dnevno daleko realističniji i izuzetno koristan za zdravlje. Ljudi koji dnevno pređu ovu cifru imaju čak 47% manji rizik od prerane smrti u poređenju s onima koji naprave samo 2 hiljade koraka. Takođe, imaju manji rizik od bolesti srca, demencije, raka i drugih hroničnih oboljenja. U pitanju je najveća analiza do sada – obuhvatila je podatke iz 57 studija i više od 160 hiljada ljudi, praćenih i do 20 godina. Zaključak je jasan: čak i mali pomaci čine veliku razliku. Ako se sa 2 hiljada podignete na 4 hiljade koraka dnevno, smanjujete rizik od smrti za čak 36%. Najveće koristi postižu se između 0 i 7 hiljada koraka – iznad toga, koristi se i dalje beleže, ali su značajno manje izražene. Kod osoba starijih od 60 godina, maksimum se dostiže već između 6 i 8 hiljada koraka. Mlađima je potrebno između 8 i 10 hiljada da bi postigli sličan efekat.
Previsoki cilj?
Zanimljivo je i da većina koraka koje napravite u toku dana ne dolazi iz planiranog vežbanja ili šetnje, već iz svakodnevnih aktivnosti – hodanja po kući, odlaska do auta, obavljanja kućnih poslova. Čak i kratke šetnje, penjanje uz stepenice ili odlazak do prodavnice, doprinose ukupnom broju koraka. Studije su pokazale i da ljudi lakše odustaju kada im se cilj postavi previsoko – većina se drži cilja od 10 hiljada koraka, ali ako se podigne na 15 hiljada, trećina odustaje. Zato je realan cilj – kao što je 7 hiljada koraka dnevno – i efikasniji i održiviji. Poruka je jasna: ne morate da dostignete magičnih 10 hiljada koraka da biste bili zdravi. Dovoljno je da se krećete više nego što se krećete sada. Jer se svaki korak računa.
Foto: Instagram/ @linda.sza