Zdravlje

Promene na koži koje ne dovodimo u vezu sa dijabetesom, a upravo ih on izaziva

by Hana Dunđerov

14.09.2025.
Promene na koži izazvane dijabetesom

Dijabetes može značajno da utiče na zdravlje kože. Visok nivo šećera u krvi, loša cirkulacija, oštećenje nervnih vlakana (neuropatija) i slabiji imunitet su faktori koji povećavaju rizik od raznih promena na koži. U savremenom, često užurbanom životu, one lako mogu proći nezapaženo ili biti pripisane stresu, vremenskim uslovima ili nezi. Ali, važno je da ih primetite, jer to je prvi signal da vaš organizam nije u ravnoteži. Iako se retko povezuju direktno sa šećerom u krvi, promene poput svraba, suvoće, pojave gljivičnih infekcija ili svetlih fleka mogu biti upravo to – tihi pokazatelji da telo traži pažnju.

Kako dijabetes utiče na kožu?

Dijabetes utiče na kožu na više suptilnih, ali i ozbiljnih načina, često pre nego što se druge komplikacije bolesti pojave. Visok nivo šećera u krvi narušava prirodnu barijeru kože, isušujući je i čineći je osetljivijom na iritacije, infekcije i sporije zarastanje. Oslabljena cirkulacija, česta kod osoba sa dijabetesom, dodatno smanjuje sposobnost kože da se regeneriše, što može dovesti do perzistentnih rana i hroničnih problema, posebno na stopalima. Takođe, promene u imunološkom odgovoru čine kožu podložnijom bakterijskim i gljivičnim infekcijama. Neke manifestacije, poput svraba, vitiliga, gljivičnih osipa ili granuloma, često nisu odmah povezane sa dijabetesom, što može odložiti dijagnozu i odgovarajuću negu. Zbog toga su redovno praćenje kože i dobra kontrola glikemije ključni deo svakodnevne brige o zdravlju kod osoba sa dijabetesom.

Najčešće promene na koži koje izaziva dijabetes:

Vitiligo

Vitiligo je autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem uništava ćelije koje proizvode melanin, pigment koji daje boju koži. Kod osoba sa dijabetesom tip 1, vitiligo je češći nego u opštoj populaciji. Mogu se pojaviti svetle, bele fleke na koži, obično na rukama, licu ili grudima. Lečenje može uključivati lokalne kortikosteroide, svetlosne terapije, zaštitu od sunca jer depigmentisana koža nema prirodnu zaštitu.

Gljivične infekcije

Gljivice poput onih koje izaziva Candida albicans su česte kod osoba sa dijabetesom, naročito kada je šećer u krvi loše kontrolisan. Toplota, vlaga i pregibi kože (ispod grudi, između prstiju, prepone) su mesta gde se infekcija lako razvija. Rane, crvene, vlažne, mrlje koje svrbe sa sitnim plikovima i ljuskicama su tipični znaci. Lečenje uključuje antifungalne kreme ili lekove, pridržavanje higijene i suvoću kože. Regulacija šećera u krvi je ključna.

Svrab kože

Svrab (pruritus) je simptom brojnih stanja: suve kože, gljivičnih infekcija, loše cirkulacije, ali se kod dijabetičara javlja češće. Suva koža je često uzrok. Kada je protok krvi loš, posebno na ekstremitetima (npr. nogama), svrab može biti intenzivan. Preporučuju se hidratantne kreme, izbegavanje previše vrućih kupki, korišćenje blagih sapuna, i pažljiva nega kože kako bi se smanjila suvoća i iritacija.

 Granuloma annulare

Granuloma annulare je kožno stanje karakterisano prstenastim ili kružnim promenama, izbočenim papulama (čvorićima) koji se šire u ring-oblike. Kod osoba sa dijabetesom, posebno tip 1 i onih sa lošom kontrolom šećera, javlja se očiglednija varijanta. Obično nije bolno, retko svrbi, i često prolazi spontano. Terapija može uključivati lokalne kortikosteroide, injekcije steroida, terapije svetlom (fototerapija), ili druge metode ako se bolest širi.

Zašto je važno prepoznati promene na koži izazvane dijabetesom

Značaj pravovremene reakcije kod kožnih promena koje prate dijabetes ne može se preuveličati. I kada deluju bezopasno ili ne izazivaju bol, važno je obratiti pažnju i naizgled sitne simptome prijaviti lekaru, posebno dermatologu. Rana intervencija može sprečiti da se stanje pogorša ili razvije u ozbiljniju komplikaciju. U osnovi svega nalazi se kontrola šećera u krvi. Kada su glukoza i insulinski odgovor stabilni, smanjuje se rizik od raznih infekcija, sporog zarastanja rana i pojave dermatoloških problema koji lako mogu izmaći kontroli.

Nezaobilazan deo svakodnevice postaje i nega kože. Redovno hidriranje, pažljivo čišćenje i izbegavanje iritanasa pomažu u očuvanju barijerne funkcije kože. Suva, ispucala koža ne samo da je neprijatna, već i otvara vrata infekcijama. Stopala zaslužuju posebnu pažnju. Kod osoba sa dijabetesom, one su često meta različitih kožnih tegoba: od svraba, preko gljivičnih infekcija, do ozbiljnijih problema poput ulkusa. Redovno pregledanje stopala, nošenje udobne i prozračne obuće, kao i održavanje higijene postaju svakodnevna rutina, ne luksuz.

Foto: Ron Lach / Pexels.com