Živimo u u eri brojanja koraka, praćenja sna, brojanja čaša vode i beleženja svake pojedene namirnice. Čini se da nikada nismo bili svesniji svog tela – ali i nikada više nismo bili opsednuti ciframa. Brojanje kalorija nekada je bilo rezervisano za profesionalne sportiste ili one na strogim dijetama, a danas aplikacije i pametni telefoni i satovi svakome omogućavaju da zna koliko je potrošio i uneo kalorija u danu. I dok jedni savetuju da za održavanje balansa i zdrave telesne težine budemo u kalorijskom deficitu, drugi smatraju da je intiuitivna ishrana ključ zdravog ophođenja prema hrani i telu. Iz svega toga ne možemo a da ne postavimo pitanje je: da li nas ova kontrola zaista vodi ka zdravijem životu ili nas uvodi u začarani krug stresa i odricanja?
Zašto smo toliko fokusirani na kalorije?
Kalorija je osnovna jedinica energije koju unosimo hranom, i apsolutno je logično da želimo da imamo kontrolu nad tim koliko ih unosimo – naročito ako želimo da izgubimo koji kilorgam viška ili da jednostavno održavamo svoju težinu. Problem nastaje kada brojanje kalorija postane glavna, a ponekad i jedina mera vrednovanja hrane. Umesto da gledamo hranu kao izvor hranljivih materija, užitka i kulture, često je posmatramo kroz matematičku prizmu: koliko koja namirnica ima kalroija, koliko smemo da unesemo i da li se isplati pojesti taj kolač. Ono što često zaboravimo jeste da ovo opsesivno brojanje može da dovede do osećaja krivice i rigidnog odnosa prema ishrani. Pa čak i do poremećaja u ishrani.
Intuitivna ishrana – sloboda ili zamka?
Intuitivna ishrana poslednjih godina postala je svojevrsni kontrapokret dijetama. Osnovna ideja je da slušate signale svog tela – jedete kada ste gladni, prestajete kada ste siti, birate hranu koja vam prija, bez zabrana i strogih pravila. Zvuči osvežavajuće, zar ne? Mnogi u ovom pristupu nalaze slobodu, oslobađaju se kompulsivnog brojanja kalorija i ponovo uče da veruju sebi. Naučna istraživanja pokazuju da intuitivna ishrana može smanjiti rizik od poremećaja u ishrani, poboljšati psihološko blagostanje i stabilizovati odnos prema hrani.
Međutim, kao i u većini slučajeva, nije sve tako jednostavno. Ako godinama jedete po navici ili iz emocionalnih razloga, signali tela mogu biti zamagljeni. Glad i želja za hranom ne moraju uvek biti isto, pa intuitivna ishrana može biti izazovna ako joj pristupimo određene edukacije o nutritivnim vrednostima namirnica i pravilima balansirane ishrane.
Intuitivna ishrana ili kalorijski deficit: šta je prava mera?
Moguće je pronaći sredinu između strogog brojanja kalorija i potpune slobode u izboru hrane. Na primer umesto da beležite svaku kaloriju, možete obratiti pažnju na veličinu porcija i nutritivnu vrednost. Umesto da se fokusirate na zabrane, možete dodavati više povrća, integralnih žitarica i proteina u obroke. Ako jedete iz dosade, zapitajte se da li ste zaista gladni ili vam je potrebna pauza, šetnja ili odmor. Ovakav pristup kombinuje svesnost o hrani sa fleksibilnošću, što može biti održivije i manje stresno na duže staze.
Opsednutost kalorijama može biti jednako štetno kao i potpuna nebriga o onome što jedemo. Intuitivna ishrana nudi osvežavajući pristup, ali nije čarobni štapić – ovaj način ishrane zahteva strpljenje, samosvest i razumevanje sopstvenih navika. Možda ključ balansa nije ni u jednoj krajnosti, već u spoju svesti o hranljivim vrednostima i poverenja u signale svog tela.
Na kraju dana, cilj ishrane nije samo održavanje određene brojke na vagi, već i osećaj energije, zadovoljstva i mira sa hranom – bez previše stresa, ali i bez zanemarivanja zdravlja.
Foto: Instagram/ @samanta.desiatnik