Hormoni! Upravo njih pominjemo kada god kilogrami počnu da nam se nakupljaju na bedrima, oko struka, na nadlakticama, naročito ako smo u godinama koje počinju četvorkom, peticom ili šesticom. Jer, činjenica je, hormoni itekako imaju uticaja na ukupan metabolizam, pa samim tim i našu težinu. Ali, da li su hormoni zaista pravi i jedini krivac zbog kojeg dobijamo na težini ili je to samo naš omiljeni izgovor – rešili smo da proverimo.
Da li su hormoni glavni krivac za višak kilograma?
Da, to je itekako moguće. Ali, ako pitate lekare, reći će vam da statistika baš i ne ide u prilog ovoj pretpostavci. Od 10 gojaznih osoba, tek jedna ima hormonalni disbalans ili neku autoimunu bolest koji utiču na metabolizam i izazivaju gojenje. Postoji mnogo faktora koji utiču na telesnu težinu osobe. Neki su povezani sa načinom života i njih bi trebalo najpre da proverite. Da li jedete zdravo? Koliki vam je kalorijski unos? Da li ste svoje kretanje sveli na minimum? Tek ako su svi odgovori zaista negativni, vreme je da posumnjate na uzroke porasta težine koji su nevidljivi i vezani za našu individualnu biologiju.
U kakvoj su vezi hormoni i višak kilograma?
Jedan od tih nevidljivih faktora jesu hormoni koji regulišu koliko telesne masti skladištimo. To su: leptin, grelin, GLP-1, GIP i drugi hormone sitosti, insulin, glukagon, kortizol i hormoni štitne žlezde. Ukoliko ste žena i nalazite se na rubu perimenopauze ili menopauze, ovom spisku dodajte i svoje polne hormone. Kako oni utiču na našu telesnu težinu? Oni kontrolišu mnoge procese u organizmu koji utiču na apetit, metabolizam, skladištenje masti i potrošnju energije. Na primer, hormon leptin signalizira mozgu koliko masti je u telu i pomaže u održavanju ravnoteže težine smanjenjem apetita. Kada postoji leptinska rezistencija, telo ne reaguje na ovaj signal, što može dovesti do prejedanja i gojenja. Kortizol, poznat kao hormon stresa, povećava apetit i skladištenje masti, posebno u predelu stomaka, što doprinosi povećanju telesne težine. Hormoni štitne žlezde regulišu metabolizam; njihova neravnoteža može usporiti sagorevanje kalorija i izazvati dobitak na težini. Estrogen i testosteron takođe utiču na raspodelu masti i mišićnu masu, njihov pad može dovesti do povećanja telesne masti i smanjenja mišićne mase. Dakle, hormonska neravnoteža može direktno doprineti gojenju ili otežati mršavljenje, jer ometa normalnu regulaciju apetita i metabolizma.
Koji to hormoni utiču na našu težinu i kako ih regulisati?
Iako brojni hormoni utiču na naš metabolizam, pet njih se najčešće dovodi u vezu sa porastom telesne težine.
Serotonin
Serotonin je moćan hormon koji utiče na mnoštvo prirodnih procesa u našem telu. Poznat je kao hormon sreće, ali utiče ne samo na raspoloženje i emocije, već i na želju za hranom, samopouzdanje, kvalitet sna i apetit, a sve to utiče na našu sposobnost da smršamo. Ako je nivo serotonina nizak, poruke koje mozak šalje se mešaju, što može dovesti do promena raspoloženja i želje za šećerom. Nivo serotonina može se balansirati izlaganjem suncu, uzimanjem B vitamina, redovnim vežbanjem i hranom bogatom triptofanom (semenke bundeve, ćuretina, jaja, sočivo). Sve više istraživanja i praksa pokazuju da mindfulness, meditacija i joga pomažu u rešavanju mentalnih problema vezanih za nizak serotonin i uklanjanju mentalnih prepreka koje vam otežavaju mršavljenje.
Kortizol
Nivo kortizola raste u stresnim situacijama, a nažalost, mnogi žive u stanju hroničnog stresa. To nije mala stvar. Ovaj problem povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, probavnih problema, nesanice, anksioznosti i, naravno, dobijanja na težini zbog žudnje za šećerom. Neki od nas na stres reaguju tako što jedu. Kortizol je alfa hormon, jedan od onih koji utiču na ostale hormone: insulin, estrogen, testosteron, progesteron i druge. Ne možemo izbeći stres, ali prvi korak u upravljanju kortizolom i zaštiti zdravlja je naučiti kako reagovati na stres. Uključivanje svakodnevnih praksi poput joge, meditacije i dubokog disanja je od ključnog značaja.
Estrogen
Istraživanja su pokazala da visok nivo estrogena predstavlja faktor rizika za gojaznost kod oba pola. Estrogeni receptori u mozgu kontrolišu unos hrane, potrošnju energije i raspodelu telesne masti. Razlozi za višak estrogena mogu biti: prekomerna proizvodnja, prevelik unos ksenooestrogena putem hrane (pesticidi, hormoni za rast) ili okoline (plastika), genetika, hormonska terapija i dr. S druge strane, nedostatak estrogena može izazvati dobijanje oko 4-5 kg posle menopauze, naročito u predelu stomaka. Dakle, i premali nivo estrogena utiče na težinu. Pa, kako izbalansirati estrogen? Postoji nekoliko prirodnih načina: akupunktura, redovno vežbanje, određene biljke i, naravno, promena ishrane.
Testosteron
Testosteron, glavni muški polni hormon, povećava libido, poboljšava gustinu kostiju, mišićnu masu, snagu, motivaciju, pamćenje, pa čak i sagoreva masnoće i to kod oba pola! Kada nivo testosterona opadne, masnoća se taloži, a mišići se smanjuju, čak i ako redovno vežbate i zdravo se hranite. Nivo testosterona opada sa godinama, zbog čega smo obično nešto puniji u kasnijim decenijama života. Nizak estrogen takođe doprinosi dobijanju na težini (posebno oko stomaka). Testosteron se može negativno menjati usled visokog unosa šećera, alkohola i pesticida u hrani. Smanjivanje alkohola i šećera dobar su početak.
Hormoni štitne žlezde
Hipotireoza je medicinski termin za usporen rad štitne žlezde. Bez dovoljno aktivnog T3 hormona, svaki sistem u telu usporava, što se manifestuje umorom, maglom u glavi, lošim raspoloženjem, gubitkom kose, zatvorom i naravno, dobijanjem na težini. Možete poboljšati funkciju štitne žlezde provodeći više vremena na suncu, redovno vežbajući i radeći na smanjenju stresa (snižavanjem kortizola), ali na kraju je ovo medicinsko stanje koje uglavnom zahteva posetu lekaru.
Foto: Ron Lach, Daria Liudnaya/Pexels.com