Zamke savremene ishrane: Šta se propagira kao „healthy food“, a daleko je od zdravog?


Svi mi, više ili manje, težimo zdravijoj ishrani. Neko zbog održavanja telesne težine, neko zaista zbog zdravlja, a neko je na to i primoran (osobe sa insulinskom rezistencijom, na primer). Čak i u slučajevima kada se ne opterećujemo toliko o tome šta sve zdravo unosimo u toku dana, nekako se čini da smo svakodnevno bombardovani healthy verzijama skoro svakog obroka. I u pravom i digitalnom svetu, gde se sve više teži instant rešenjima, ishrana je postala više od biosloške potrebe. Postala je trend. Stoga, na Instagram feedu, kao i na policama prodavnica, i u reklamama, promovišu se proizvodi sa etiketama zdravo, fit, bio, bez šećera, gluten free i slično. A da li su sve te zdravije varijante zaista dobre za nas? Da li savremena ishrana krije zamke koje nas zapravo mogu udaljiti od željenog cilja? Istražujemo u nastavku.
Iza zdrave fasade: Zamke savremene ishrane
U eri kada je zdrava ishrana postala lifestyle, lako je zalutati među trendovima i marketinškim porukama koje obećavaju vitku liniju i dobro zdravlje. Zdrava ishrana ne bi trebalo da se bazira na slepom praćenju trendova, već na čitanju deklaracija, ravnoteži i umerenosti. Nešto što deluje zdravo – ne mora to zaista i biti. Zato je važno vraćati se osnovama: što manje prerađene hrane, više prirodnih sastojaka i slušanje signala sopstvenog tela.
Bez šećera i bez glutena
Proizvodi bez dodatog šećera često sadrže veštačke zaslađivače poput aspartama, sukraloze ili acesulfama K. Iako ne sadrže kalorije, ovi aditivi mogu negativno uticati na mikrobiom creva i izazvati povećanu želju za slatkišima. Osim toga, neki zaslađivači mogu izazvati nadutost, glavobolje i smetnje u varenju. Isto tako, bezglutenski proizvodi mogu biti korisni za osobe sa celijakijom ili intolerancijom na gluten, ali to ne znači da su automatski zdraviji za svakoga. Mnogi gluten free proizvodi su visoko prerađeni i bogati rafinisanim skrobovima koji ne pružaju nutritivne vrednosti. I za kraj, dolazimo do mnogima omiljene zdrave užine ili među obroka – proteinski barovi ili proteinske pločice/čokoladice. Iako se predstavljaju kao idealna grickalica, mnoge pločice sadrže visoke količine industrijski prerađenih sastojaka, šećernih alkohola i zasićenih masti. U nekim slučajevima, imaju gotovo isto (ako ne nekad i više) kalorija od čokoladica, ali sa marketinškom maskom fit i high protein.
Zdravi napici i zamene za mleko
Iako voće i povrće imaju svoje benefite, ceđenjem se uklanja vlaknasta struktura, a ostaje visok nivo fruktoze – prirodnog šećera. Konzumiranje sokova može brzo podići nivo šećera u krvi, naročito ako su u pitanju kupovni napici sa dodatim koncentratima. Bademovo, ovseno, kokosovo ili sojino mleko često se smatraju zdravijom alternativom kravljem mleku. Ipak, mnogi brendovi dodaju šećere, zgušnjivače i arome koje ih čine manje pogodnim za svakodnevnu upotrebu. Uvek čitajte etiketu i birajte opcije bez dodataka ili pravite sami sokove, bez odvajanja pulpe.
Preterana opsesija čistom ishranom
Iako je ideja o konzumiranju prirodne hrane pohvalna, preterano fokusiranje na clean hranu može voditi u ortoreksiju – poremećaj u ishrani gde osoba razvija anksioznost u vezi sa unosom bilo koje hrane koja se ne smatra savršenom. Prava ravnoteža je umerenost i fleksibilnost, a ne stroga pravila. Savremena ishrana često nosi prividnu masku zdravlja. Marketinški trikovi i neinformisanost potrošača mogu dovesti do toga da biramo proizvode koji više štete nego što koriste. Ključ je u čitanju deklaracija, osluškivanju sopstvenog tela i vraćanju jednostavnim, neprerađenim namirnicama. Zdrava ishrana ne mora biti komplikovana – samo autentična i svesna.
Foto: @indymood, @the.nasstya, @_laveganisima